Dina e Mel



Dina Bušić (Zadar, 1979.) glazbenica je klasične naobrazbe koja je diplomu muzikologije stekla na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Od malih nogu aktivno se bavila pjevanjem; u zadarskim i zagrebačkim zborovima, klapama i kulturno-umjetničkim društvima pjevala je dugi niz godina, a paralelno je učila solo pjevanje kod Stojana Stojanova Gančeva. Kada je radila kao glazbena kritičarka u Jutarnjem listu, profesorica glazbene kulture u zadarskim školama, glazbena producentica u HNK Zadar ili pak ravnateljica Koncertnog ureda Zadar, pjevanje se poput zlatne niti uvijek provlačilo kroz njezin život. Sopran kojeg je nesebično dijelila s brojim glazbenicima s kojima je surađivala, odlikuje lirska blagost, a njezine izvedbe sasvim jedinstvena ekspresivnost oslikana bojama Mediterana.

Autorski i urednički poslovi koje je usavršavala pišući i uređujući glazbene monografije posvećene Zadarskom komornom orkestru i zadarskoj Glazbenoj školi Blagoje Bersa, ali i kreirajući brojna izdanja Glazbenih večeri u Sv. Donatu, najstarijeg festivala u rodnom joj Zadru, Dini su pomogli u intenzivnom radu na projektu Slavuj – zaboravljene pjesme zadarskih Arbanasa. Osim što u njemu pjeva pjesme svojih predaka, Dina ih je za studentskih dana snimila, etnomuzikološki obradila i istražila, te uredničkim kistom u suradnji s kompatibilnim joj glazbenicima Melitom Ivković, Edinom Karamazovim i Miroslavom Tadićem, uobličila u jedinstvenu cjelinu. Glazbenica kojoj je pjevanje tek jedan od slojeva umjetničko-intelektualnog djelovanja, strastveno proučava teme identiteta kroz glazbenu umjetnost, osobito se baveći proučavanjem vlastitog, zaboravljenog, skrivenog ili nepoznatog.

Gitaristica Melita Ivković (Zadar, 1976.) klasičnu je naobrazbu stekla na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi profesora Ante Čaglja. Iskonska povezanost s klasičnom glazbom kroz skladanje i aranžiranje te solističko i komorno muziciranje ali i česti izleti na područje world musica najbolje opisuju Melitinih više od dva i pol desetljeća intenzivnog bavljenja glazbom.
Kao umjetnica, Melita se velikom dijelom oblikovala radeći sa Zagrebačkim gitarističkim kvartetom. Osim što je s u tom društvu od 1993. godine do danas proputovala svijet - četiri kontinenta i trideset zemalja - osvojila je i međunarodne nagrade, objavila dva albuma te praizvela niz djela renomiranih suvremenih skladatelja.
Ipak, Melitina glazbena iskustva taložila su se i kroz druge glazbene žanrove kojima se zanosila kao učenica i studentica; rock, jazz, bossa novu... Ona im je kao klasičarka otvorena duha, otvorila vrata i pustila u svoj svijet te se odlučila za kreaciju vlastitog, sasvim autentičnoga glazbenog mozaika.
Elementi tog mozaika danas se najbolje ogledaju u njezinoj suradnji s Dinom Bušić, Miroslavom Tadićem i Edinom Karamazovim na projektu Slavuj - zaboravljene pjesme zadarskih Arbanasa. Jezik kojim ispisuje svoje skladbe i aranžmane može se opisati kao odmjereni i stilski promišljen amalgam koji počiva na temeljima klasične harmonije, obojen bespućima tradicijskih glazbenih elemenata naroda kojima se inspirira - od Brazila do Albanije.


Bërbili

Slavuj

zaboravljene pjesme zadarskih Arbanasa

Dina e Mel

Dina Bušić, glas
Melita Ivković, gitara
Miroslav Tadić, gitara
Edin Karamazov, gitara, saz
Yvette Holzwarth, violina


Bërbili (Slavuj) - zaboravljene pjesme zadarskih Arbanasa je etnomuzikološki i glazbeni autorski projekt Dine Bušić i Melite Ivković.

Donosi deset skladbi u kojima autorice recikliraju, uređuju i oživljavaju, danas gotovo zaboravljene pjesme Arbanasa koji su se početkom 18. stoljeća doselili sa Skadarskog jezera na zadarsko područje

U suradnji s iskusnim glazbenim istomišljenicima Edinom Karamazovim, Miroslavom Tadićem i Yvette Holzwarth, Dina i Melita uspjele su sačuvati staro i istodobno stvoriti novo.

Arhaične pjesme na arbanaškom govoru (albanski s elementima talijanskog i hrvatskog), prema procjeni UNESCO-a, danas jednom od najugroženijih u Europi, u njihovim su aranžmanima obojane različitim utjecajima koje svojom sudbinom, životnim iskustvom i glazbenim ethosom u njih ugrađuju ovi hrabri glazbenici.

Album je snimljen 2018. godine u crkvi Marijina uznesenja na otoku Zlarinu (Hrvatska) u suradnji s tonskim snimateljem Marinom Fulgosijem. Snimku je miksao Jan-Eric Persson, jedan od vodećih stručnjaka za zvuk u Europi, vlasnik tvrtke Opus 3 Records u Järni (Švedska), a izdanje je objavila izdavačka tvrtka Nota Bene iz Zagreba (Hrvatska) 2020. godine.

Projekt je okupio još niz stručnjaka i entuzijasta koji su svojim radom pridonijeli njegovoj realizaciji, a među kojima valja istaknuti dr. sc. Maximilijanu Barančić, stručnjakinju za arbanaški govor; Bernarda Kotlara, vrijednog sakupljača i obrađivača arbanaške tradicije koji je nesebično ustupio svoju dokumentaciju za potrebe proučavanja arbanaškog glazbenog naslijeđa; pok. Enija Grdovića, dugogodišnjeg predsjednika Društva zadarskih Arbanasa koji je u pripremi projekta s radošću podijelio svoj entuzijazam i dokumentaciju s kojom je raspolagao; te izvorne pjevače Ermanu Stipčević, Anu Modrinić, pok. Klaru, pok. Edu, Fernandu i Đanija Maziju, pok. Petra Učija Perovića, pok. Palmu Nikpalj, Lidiju Kotlar, Duška Modrinića, pok. Efu Maršan, pok. Anu Perović i pok. Nina Vladovića Relju.

Programsku knjižicu koju krase ilustracije zadarskog likovnog umjetnika, akademskog slikara Josipa Zankija, uz tekstove autorica obogatio je i osvrt književnika Miljenka Jergovića koji piše:

"Slavuj sa sobom nosi vrlo daleke odjeke Balkana, duh i melodiju međuratnih talijanskih kancona, ritmove dječjih brojalica i uspavanki, ugođaje svečanih pjesama što se pjevaju na dan kada zajednica slavi svoga sveca zaštitnika… Samo je dijelom tu riječ o naslijeđu, a mnogo više o potrebi da se očuva dar i talent nasljeđivanja, da se nadopunjuje i nadograđuje to veliko iskustvo malenog arbanaškog svijeta. Uzbudljivo je čuti kako i čime Dina, Melita, Edin, Yvette i Miroslav nadopunjuju i nadopisuju arbanaško glazbeno iskustvo, i kako u ona prazna mjesta i sive zone zaborava upisuju vlastitu interpretaciju, estetsku vjeru i fascinaciju. Ovo je glazba živoga iskustva, a ne nejasne ili pretpostavljene glazbene prošlosti, u koju su upisane riječi i uglavnom jednostavne prozodijske forme jednoga tajnog jezika. Osim što to jest mali spomenik onome nježnom blagu koje je svibnja 1726. dopremljeno u Zadar, riječ je o dvostrukom daru nama današnjima. Zadarski Arbanasi dobili su svoju malu pjesmaricu, koja je, među ostalim, i podsjetnik koliko im je, pogotovu danas, važno učiti i znati svoj stari jezik, a mi ostali dobili smo na dar zadarske Arbanase i njihovu kulturu kao blago svojega blaga, dušu svoje duše."

Više o projektu:

Miljenko / Dina / Melita


Preuzmite fotografije u visokoj rezoluciji



Zagreb, Hrvatski glazbeni zavod
Petak, 6.11.2020., 20 h
Koncert - Slavuj, Zaboravljene pjesme zadarskih Arbanasa

Zadar, Crkva Sv. Nikole
Srijeda, 23.9.2020., 20 h
Promocija CD-a “Slavuj” i koncert
Ulaz slobodan


1. Arbëneši vendi tem
aranžman: Melita Ivković, prema tradicionalnom napjevu
tekst: Bruno Morović Grišpa

2. Bërbili
aranžman: Melita Ivković, prema tradicionalnom napjevu i tekstu

3. Ishjë një ditë të mojit majit
aranžman: Melita Ivković, Edin Karamazov, prema anonimnom autoru i tekstu

4. Me ofičala / Jam Arbëneš
aranžman: Melita Ivković prema: tradicionalnom napjevu i tekstu

5. Moj e bukura More
aranžman: Melita Ivković, Edin Karamazov, prema anonimnom autoru i tekstu

6. Netët
glazba: Daro Kalmeta
tekst: Daro Kalmeta
aranžman: Melita Ivković i Miroslav Tadić

7. Ni merje kam Vana
aranžman: Melita Ivković, prema tradicionalnom napjevu i tekstu

8. So edua nanen
aranžman: Melita Ivković, prema tradicionalnom napjevu i tekstu

9. Zogu i verës
aranžman: Melita Ivković i Miroslav Tadić, prema tradicionalnom napjevu i tekstu

10. Pecat të mužikës pe Arbënešit
glazba: tradicijski napjevi zadarskih Arbanasa
aranžman: Dina Bušić i Melita Ivković


Izdanje dostupno u cijelom svijetu na svim digitalnim servisima!

Snimljeno u crkvi Marijina uznesenja, otok Zlarin, Hrvatska, lipanj/srpanj 2018.
Glazbene producentice: Dina Bušić i Melita Ivković
Tonski snimatelj: Marin Fulgosi
Miksanje: Jan-Eric Persson, Marin Fulgosi, Opus 3 Records, Järna (Švedska)
Mastering: Saša Miočić
Likovno rješenje: Josip Zanki
Dizajn: Duje Medić
Prijevod s arbanaškog i albanskog: Maximilijana Barančić
Prepjev i adaptacija pjesama: Ljiljana Lili Koci
Lektura: Rosanda Tometić
Prijevod na engleski jezik: Petra Sapun Kurtin
Izdavačka kuća: Nota Bene, Zagreb (Hrvatska), 2020.
www.notabenerecords.com

© ℗ 2020 NOTA BENE RECORDS CROATIA

Hvala:
Ante i Ermana Stipčević, Petar Uči Perović, Maximilijana Barančić, Bernard Kotlar, Lidija Kotlar, Ana i Duško Modrinić, Klara, Eda, Fernanda i Đani Mazija, Enio Grdović, Ana Perović, Efa Maršan, Nino Vladović Relja, braća Teofilović, Miljenko Jergović, Josip Zanki, Goran Franić, Saša Miočić, Marko Kujundžić, Damir Granić, Rosanda Tometić, Ljiljana Lili Koci, obitelji Pupovac, Ivković i Bušić.

 

DINA E MEL

info@dinaemel.com
00385 98 2733384